Izrazito nizinsko podrucje Slavonije i Baranje u prošlosti je bilo podložno velikim poplavama. Jedna od geomorfoloških cjelina nizinskog podrucja Slavonije i Baranje su aluvijalne nizine uz rijeku Dravu, Dunav, Savu, Bosut i Vuku. Cine ih mlada i starija holocenska te mlada i starija gornjopleistocenska terasa. Izgradene su od sedimenata koje cine : pijesci, gline, fluvijalni ili predtaloženi i mocvarin ili aktivaticni les.
Hidromorfna aluvijalna tla (fluvisoli) slabih su proizvodnih odlika pa se tek potpunim melioracijama mogu ukljuciti u intenzivnu poljodjelsku proizvodnju. Bez melioracijskih zahvata pogodna su za podizanje plantaža brzorastucih topola.
Prirodno vodno bogatstvo ovog dijela Lijepe naše, kojeg cine prvenstven o "žive" rijeke Dunav, Drava i Sava te brojne njihove pritoke, rjecice, kanali, poplavna podrucja, akumulacije, ostaci starih korita, bare, mrtvaje itd. omogucavaju brojnim kopnenim i vodenim životinjskim vrstama njihov opstanak.
prema:
"Ribolovna gospodarska osnova zajednice športsko-ribolovnih društava Osijeka", Poljoprivredni fakultet Osijek
povratak na pocetnu stranicu |
